Dobrodošli u najljepšu općinu na brežuljku, općinu Sveti Juraj na Bregu. Pridruži se i ti stvaranju najzanimljivije web stranice te nam pošalji svoju vijest ili zanimljivost pa možda baš tvoju riječ vide brojni svakodnevni posjetitelji.
Matulov grunt: prva međimurska rezidencija za umjetnike i znanstvenike u punom pogonu
Frkanovec, to „Srce gornjeg Međimurja“ kako mu tepaju mještani okupljeni u lokalnoj udruzi „Frkanovčani“, postaje pravi hit među hrvatskim spisateljima i istraživačima prirodnih vrijednosti hrvatskog sjevera. Frkanovec je, naime, od ožujka prošle godine selo u kojem je smještena jedina umjetničko-znanstvena rezidencija u ovom dijelu Hrvatske, kojom je prošlo već više od dvadeset spisatelja i prirodoslovaca.
Što je to rezidencija?
Lokalci su, kao uostalom i većina Međimuraca, pomalo iznenađeni interesom zvučnih imena za dvotjednim boravkom u tome malom selu na području Općine Sveti Juraj na Bregu. Kakša rezidencija, kaj vam to dojde? – pita gotovo svatko tko čuje za Matulov grunt i glavni program koji se tamo događa. I dok je u svijetu tzv. rezidencija već uhodana praksa kratkotrajnog boravka umjetnika na mjestu izvan njihova stalnog prebivališta, u Međimurju je to sasvim nova praksa.
Riječ je o prilici koju Međimurska županija i Javna ustanova „Međimurska priroda“ daju onima koji svijet gledaju kroz drukčiju optiku od one svakodnevne. Ukratko, umjetnik ili znanstvenik dobiva besplatni dvotjedni smještaj na Matulovu gruntu, a zauzvrat mora komunicirati s publikom koja tijekom njegova ili njezina boravka naiđe na Matulov grunt, održati jednu književnu večer i kasnije spomenuti Međimurje u nekom svojem eseju, crtici ili romanu.
Ponavljamo, postoje na tisuće rezidencija diljem svijeta, ali ova u Frkanovcu prva je i zasad jedina u kontinentalnoj Hrvatskoj, izuzev Zagreba. Sve ostale rezidencije u Hrvatskoj, njih manje od deset, raspoređene su diljem priobalja, Istre i otoka.
Nova namjena tradicijske graditeljske baštine
Već prilikom početnog osmišljavanja nove namjene stare hiže na adresi Frkanovec 30, odbačena je ideja klasičnoga muzejskog postava koji će skupljati prašinu te većinu vremena biti zatvoren za javnost. Umjesto toga, preslikana je postojeća praksa da u tom prostoru bude smještaj za one koji življenju svih nas daju sol i druge začine.
Srećom, i vlasnik objekta (Međimurska županija) podržala je tu naprednu ideju pa je putem projekta EU-a uređena stara hiža s okućnicom te kao takva otvorena u novoj namjeni 10. ožujka 2021. godine. Ta godina bila je probna, a ove godine na Matulovu gruntu boravit će više od deset ljudi – što spisatelja, što znanstvenika. Svi oni doprinose popularizaciji Međimurja izvan klasičnoga komercijalnog okvira.
U suradnji s Društvom hrvatskih književnika
Od samog začetka odnosno od ožujka 2021. godine, program rezidencije provodi se u suradnji s Društvom hrvatskih književnika. Konkretno, od ukupnog godišnjeg broja dana kad je rezidencija u pogonu, DHK ima pravo na određeni broj termina uputiti svoje članove i suradnike. Taj model suradnje se pokazao idealnim, jer priliku da borave u Frkanovcu dobivaju podjednako afirmirani i nagrađivani pisci (članovi DHK) kao i oni koji tek trebaju objaviti svoj prvi ukoričeni naslov.
Počevši od ljetnog dijela ove godine, DHK i Javna ustanova „Međimurska priroda“ osigurali su i određena skromna sredstva za rezidentske stipendije, što će spisateljima i istraživačima zasigurno olakšati otkrivanje još nepoznatih dimenzija Međimurja. Uskoro će na suradnju biti pozvano i Ministarstvo kulture i medija, kako bi se programi na Matulovu gruntu digli na veću razinu vidljivosti i značaja.
Svrha rezidencije na Matulovu gruntu je i afirmacija Međimurja uz književnost. Iako pisci rodom iz Međimurja tematiziraju svoj zavičaj, poput primjerice Kristiana Novaka ili Krunoslava Mikulana, ideja je da i spisatelji koji nisu rođeni Međimurci percipiraju međimurske teme te ih oblikuju u književni tekst. Zato je rezidencija otvorena ponajprije za spisatelje i druge umjetnike koji ne žive u Međimurju, ali koje zanimaju međimurske teme i fenomeni.
U nekoj će doglednoj budućnosti biti baš zanimljivo pročitati kako su to Međimurje doživjeli pisci iz Zagreba, Bosne ili s otoka Visa, odakle dolazi trenutačna rezidentica Anela Borčić. Ona je nedavno nagrađena pohvalnom nagradom „Grigor Vitez“ za čuvanje ljepote i bogatstva viške čakavice u zbirci priča “Zabranjeni gariful”, koju je objavio Spiritoso iz Zagreba.
preneseno s: www.regionalni.com
objavio: mr. sc. Siniša Golub
foto: Roberta Radović