9. siječnja u Republici Hrvatskoj obilježava se kao spomendan – Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom. Taj dan obilježava se svake godine u spomen na događaj iz 1919. godine kada je donijeta Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od Mađarske i ujedinjenju s Hrvatskom.
Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od mađarske države – Čakovec, 9. siječnja 1919.
Hrvatski narod u Međimurju oduvijek je težio da se politički sjedini sa svojom braćom iste krvi i jezika. Imperijalizam mađarske države, koji je nasilnom mađarizacijom htio od raznih naroda bivše države Ugarske stvoriti jedinstven i jednojezični mađarski narod — kao što nije uspio kod ostalih nemađarskih naroda, — tako nije uspio niti kod međimurskih Hrvata.
Usprkos najvećeg nasilja i najžešće mađarizacije, hrvatski narod u Međimurju uščuvao je svoj jezik i živu želju za oslobođenje iz pod tuđinskog jarma.
Kad je pobijedila ideja velikog predsjednika sjeverno-američkih država Wilsona o samoodređenju naroda, osjetili su i međimurski Hrvati da i oni imaju pravo na slobodu i život. Mađarske su vlasti htjele još jednim posljednjim udarcem u klici uništiti ovu težnju naroda za slobodom, te su mnogi sinovi našega naroda morali tu težnju platiti vlastitom krvlju. Ipak je nadošao čas oslobođenja po slavnoj vojsci sinova naše krvi i jezika.
Zato danas, Hrvati iz cijelog Međimurja — sakupljeni na javnoj općoj skupštini, održanoj 9. siječnja 1919. u glavnom mjestu Čakovcu — pred cijelim svijetom otvoreno, odlučno, jednodušno i samosvjesno izjavljujemo:
Za uviek se odcjepljujemo od mađarske države, kojoj smo do sada pripadali samo pod utjecajem sile i protiv svoje volje.
Poveznica 9.1. kao spomendana i župika Zvonimira Juraka iz Svetog Jurja na Bregu
Tko je bio Zvonimir Jurak?
Zvonimir Jurak bio je katolički svećenik (župnik) iz župe Sveti Juraj na Bregu.
Prema povijesnim izvorima, bio je član Narodnog vijeća za Međimurje u razdoblju 1918.–1919. kada se rješavalo pitanje pripajanja Međimurja Hrvatskoj.
Uloga 9. siječnja 1919.
9. siječnja 1919. godine u Čakovcu je održana velika narodna skupština na kojoj je donijeta Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od Mađarske i priključenju matici zemlji — Hrvatskoj (Kraljevini SHS).
Taj događaj smatra se ključnim u povijesti regije i danas se obilježava kao Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom.
Svečana misa kao uvod u skupštinu
Tog dana Zvonimir Jurak je služio svečanu svetu misu (ispred crkve sv. Nikole u Čakovcu ili pred samostanom) prije početka narodnog skupa.
Misa je bila svečani uvod u narodno okupljanje i simbolički je otvorila događanja toga dana.
Prema starijim zapisima, Jurak je tom prilikom bio opisan kao “stari župnik Sv. Jurja na Bregu” koji je zbog svog hrvatskog uvjerenja i branjenja hrvatskog identiteta bio i ranije progonjen – to se spominje u lokalnim povijesnim kolumnama.
Povijesni značaj
Jurakova misa bila je dio pripreme i službenog rituala kojim je vjerska zajednica podržala volju naroda za ujedinjenjem s Hrvatskom nakon raspada Austro-Ugarske monarhije.
Sama narodna skupština okupila je preko 10 000 ljudi iz svih dijelova Međimurja koji su jednoglasno izrazili svoju volju za pripajanjem Hrvatskoj.
