Dobrodošli u najljepšu općinu na brežuljku, općinu Sveti Juraj na Bregu. Pridruži se i ti stvaranju najzanimljivije web stranice te nam pošalji svoju vijest ili zanimljivost pa možda baš tvoju riječ vide brojni svakodnevni posjetitelji.
Od 428 općina, samo 31 bilježi pozitivan prirodni prirast
DEMOGRAFIJA Podaci DZS-a ilustriraju katastrofalnu demografsku sliku Hrvatske
Dvije općine koje su na samom vrhu popisa po prirodnom prirastu Podstrana kod Splita (+58) i Viškovo, ponad Rijeke (+49), koje su privukle mlađe stanovništvo nižim cijenama nekretnina i mogućnošću rada u tim velikim gradovima. Slijede Župa Dubrovačka, te pet općina u Međimurju (Pribislavec, Nedelišće, Orehovica, Mala Subotica i Sveti Juraj na Bregu).
Od 428 općina u Hrvatskoj, svega 31 u prošloj je godini zabilježila pozitivan prirodni prirast, što dovoljno govori o tome u kakvoj se Hrvatska demografskoj situaciji nalazi. Situacija nije bolja ni u gradovima, pozitivne brojke bilježi ih tek devet (!), mada oni uglavnom imaju više financijskih kapaciteta za pronatalitetne mjere i veću mogućnost nalaženja posla za stanovnike. Županije, pak, redom bilježe negativne rezultate.
Upravo zato što znamo razmjere demografske katastrofe u zemlji iz koje mladi ljudi koji su tek osnovali ili će tek osnovati obitelji masovno odlaze, zbog čega je broj rođenih u odnosu na broj umrlih u cijeloj državi sve više negativan, kada negdje vidimo pozitivan trend, moramo se zapitati kako se on dogodio i mogu li i drugi učiniti slično ne bi li zadržali ili privukli mlade i preokrenuli trend. Nakon što smo istražili kakva je situacija u gradovima, analizirali smo trendove i općinama.
Tako su dvije općine koje su na samom vrhu popisa po prirodnom prirastu Podstrana kod Splita (+58) i Viškovo, ponad Rijeke (+49), koje su privukle mlađe stanovništvo nižim cijenama nekretnina i mogućnošću rada u tim velikim gradovima. Slijede Župa Dubrovačka, te pet općina u Međimurju (Pribislavec, Nedelišće, Orehovica, Mala Subotica i Sveti Juraj na Bregu).
Kao i prve dvije, tako i općina koja je na trećem mjestu po prirodnom prirastu, Župa Dubrovačka, stalan porast broja stanovnika posljednjih godina ne može pripisati samo prirodnom prirastu, već i doseljavanju. Naime i kod te je općine izražen efekt blizine velikog grada.
Kako nam je rekao pročelnik jedinstvenog upravnog odjela općine, Jure Marić, procjenjuje se da je razlog tome niža cijena nekretnina u Župi Dubrovačkoj u odnosu na Grad Dubrovnik, te potreba za radnom snagom, zbog čega se mladi ljudi odlučuju na doseljavanje u Župu. Prema podacima koje nam je dostavio Marić, broj korisnika potpora za novorođenčad ipak se proteklih godina smanjuje, iako je po dobnoj strukturi i indeksu starenja stanovništva Župa Dubrovačka u daleko boljoj situaciji od svoje Županije i Hrvatske u cjelini – indeks starenja (postotni udio osoba starijih od 60 godina u odnosu na one do 19 godina) u Župi je 69 posto, dok je u Županiji 109 posto, a u Hrvatskoj 115. Inače, smatra se da kada indeks prijeđe 40 posto, da stanovništvo stari.
U prvih su deset još i Škabrnja, poznata po stradanju u Domovinskom ratu, te općina Malinska (Malinska-Dubašnica), na otoku Krku, koje su u specifičnoj situaciji zbog čega smo porazgovarali s njihovim čelnicima, Nediljkom Bubnjarom iz Škabrnje i Antonom Kraljićem iz Malinske.
Nediljko Bubnjar, načelnik općine Škabrnja u zadarskom zaleđu koja je teško stradala u Domovinskom ratu, kaže da se ne može hvaliti ničim specifičnim. I oni, kao i mnoge druge jedinice lokalne samouprave pomažu i financiraju pronatalitetne mjere, no on razlog tome da se ljudi vraćaju i osnivaju obitelji i rađaju djecu u Škabrnji vidi upravo u stradanju za vrijeme rata. Ono je, kaže u razgovoru za načelnik.hr, pojačalo ljubav prema ostanku.
„Mjesto je bilo porušeno, no kuće su se obnovile i ljudi se prirodno žele vratiti i raditi na svome, a selo se trudi razvijati sadržaje za svoje stanovnike“, rekao nam je Bubnjar. Dobar broj mještana zaposlen je u Zadru, koji nije daleko, no i u općini su ljudi poduzetni, ima dosta obrta i firmi, kaže općinski načelnik, a posao ljudima daje sigurnost da zasnivaju obitelji.
Anton Kraljić iz Malinske, pak, kaže kako je prirodni prirast u 2017. godini „slučajan“, u 2016. godini imali su, kaže, pad. No, njegova je općina u specifičnoj situaciji jer se u nju doseljavaju ljudi iz drugih krajeva Hrvatske. Turizam se razvija, plaće su sve bolje i ljudi dolaze i ostaju. Kako u turističkim djelatnostima nedostaje kuhara i konobara, primjerice, tako u komunalnom sektoru Malinska muku muči jer im za 5000 kuna nitko neće raditi, požalio se načelnik Kraljić.
Nedostaje im odgajatelja u vrtićima, logopeda, a posebno i čistačica – samo su im hoteli Valamar preoteli ljude kada su obećali minimalne plaće od 5000 kuna, što je puno više nego što općina može plaćati. Inače, Malinska-Dubašnica za prvo dijete u obitelji kao pomoć daje 4000 kuna, za drugo 7000, za treće 12.000, četvrto, 18.000, a peto 25.000, što olakšava obiteljima koje bi htjele imati više djece odluku da povećaju svoje obitelji, rekao je za načelnik.hr Kraljić, ističući da se ista pomoć daje i ako se netko odluči posvojiti dijete. Prošle je godine, inače, pušten u rad novi vrtić i odmah se povećao broj upisane djece, a broj jasličkih skupina povećat će se na početku nove školske godine. Roditelji plaćaju trećinu ekonomske cijene, 600 kuna. Zanimljivo je napomenuti da je Malinska provela anketu o zainteresiranosti za eventualnu gradnju POS zgrade, no interes je, rekao nam je Kraljić, bio mali. Većina ljudi želi uzeti kredit i sagraditi nešto svoje, zaključuje. (načelnik.hr/ Dalibor Dobrić)
preneseno s: www.nacelnik.hr