MALI MIHALJEVEC Potraga za Starim gradom vodi u srce međimurske šume

Pred nama su još dvije šetnje u sklopu programa Jurjevske ljetne večeri – Petkom u prirodi. Tijekom dosadašnjih šetnji zajedno smo upoznali Bedekovićeve grabe, retenciju Jegerseg, Succulent Fantasy, rudarsku baštinu Dragoslavca i Feštetićeve šumske putove u Brezju.

Gotovo petstotinjak dosadašnjih sudionika pokazali su koliko ljudi žele upoznati povijest i prirodnu baštinu svojega kraja. Nismo organizirali samo šetnje – zajedno smo oživjeli mjesta pokraj kojih svakodnevno prolazimo, a rijetko zastanemo.

Nakon svake šetnje naš kraj više nije isti, jer ga od tada gledamo drugim očima.

U petak, 14. kolovoza, očekuje nas pretposljednja šetnja ovogodišnjeg programa i jedna od najzanimljivijih do sada. Ovoga puta odlazimo u šumu Malog Mihaljevca, na lokalitet koji već desetljećima pobuđuje maštu i znatiželju mještana.

Pažnju istraživača privukao je dio šume u kojem se, prema starim kartama i usmenim predajama, nekada nalazio Stari grad ili „dvorac“. Već pri ulazu u Bedekovićeve grabe, nedaleko Forest Parka, na povijesnim kartama uočava se pravilni četvrtasti oblik, dok današnji reljef upućuje na mogućnost da se upravo ondje nekada nalazio objekt.

U istraživanje su se uključili Nevenka Bregović i Dino Šantl, koji su prenijeli obiteljska sjećanja na lokalitet Duplek te priču kako je njihova prabaka Verona Zelić radila u šumi za grofa Eugena Feštetića, posljednjeg člana obitelji koji je živio u Međimurju prije odlaska 1923. godine.

Posebno su zanimljive stare austro-ugarske karte na kojima se jasno vide pravilno trasirani šumski putovi. Glavni pravci pružaju se potpuno ravno, a presijecaju ih okomiti putovi, građeni i posipani sitnim šljunkom kako bi njima mogle prolaziti konjske zaprege grofova Feštetića. Upravo je na sjecištu dvaju takvih putova na jednoj karti ucrtana građevina. Je li riječ o Starom gradu, lovačkoj kući, lugarnici ili mjestu za odmor, još uvijek nije moguće sa sigurnošću reći. Domaći ljudi spominju i „dvorac“. 

Dodatni trag predstavljaju četiri stara ariša, koja gotovo svi stariji mještani navode kao važan orijentir. Takva su se stabla često sadila uz reprezentativne ili gospodarske objekte pa nije isključeno da upravo označavaju mjesto nekadašnje građevine. Svoja sjećanja podijelio je i Juraj Hamer, koji govori o ostacima zidane ograde i građevinskog materijala te predajama da su Feštetići kočijama dolazili upravo u ovaj dio šume. Tijekom šetnje bit će riječi i o drugim zanimljivim predajama koje su se sačuvale među mještanima, jer upravo usmena baština često predstavlja prvi trag prema otkrivanju zaboravljene prošlosti.

Nakon istraživanja šumskog lokaliteta nastavljamo prema retenciji Šenkovec, koju ćemo u sklopu Jurjevskih ljetnih večeri posjetiti po prvi put. Retencija Šenkovec puštena je u funkciju 1967. godine i predstavlja važan dio sustava obrane od poplava kojim se štite Čakovec i okolna naselja. Smještena je u potočnoj dolini, neposredno uz prometnicu između Šenkovca i Brezja, ali je zbog konfiguracije terena gotovo potpuno skrivena od pogleda.

Na području retencije susreću se potok Pleškovec, koji protječe kroz Spomenik prirode Bedekovićeve grabe, i potok Mihaljevec, koji dolazi iz doline Malih graba. Zajedno stvaraju jedinstven vodeni krajolik i čine važan dio sustava kojim se reguliraju bujične vode međimurskih bregova.

Retencije Šenkovec, Jegerseg i Dragoslavec nalaze se na istoj geografskoj širini te zajedno čine sustav zaštite od velikih voda gornjeg Međimurja. Prije izgradnje retencije današnje je poplavljeno područje bilo prostrana vlažna livada uz potoke.

Trajna vodena površina retencije prostire se na 4,10 hektara, s volumenom od oko 52.000 kubičnih metara vode, dok tijekom velikih oborina može zadržati čak 510.340 kubičnih metara. Nasip je dug 210 metara, a upravo zahvaljujući ovoj retenciji ublažavaju se bujični vodni valovi koji bi bez nje ugrožavali nizvodna područja.

Posebnu prirodnu vrijednost ima sjeverozapadni dio retencije gdje se razvila plitka močvara obrasla rogozom. To je važno stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta, osobito močvarnih ptica poput divlje patke i crne liske. Nekadašnja šuma hrasta i graba danas je izmijenjena, no područjem i dalje dominira bogata šumska vegetacija koja ovom prostoru daje poseban prirodni ugođaj.

Šetnja započinje u petak, 14. kolovoza, u 18:00 sati, okupljanjem nasuprot Forest Parku. Najprije ćemo proći uz potok Pleškovec prema šumskom lokalitetu i četiri ariša, a zatim se vratiti do retencije Šenkovec. Većinu vremena provest ćemo u ugodnom hladu šume pa će šetnja biti prilika za rekreaciju, istraživanje i druženje.

Ako ste propustili neku od dosadašnjih šetnji, sada je pravo vrijeme da nam se pridružite. Ako ste bili na svima, znate da svaka donosi novu priču i novo iskustvo. Pred nama su još samo dvije Jurjevske ljetne večeri ove godine, zato iskoristite priliku i budite dio zajednice koja iz tjedna u tjedan otkriva, čuva i ponovno oživljava prirodnu i kulturnu baštinu Svetog Jurja na Bregu i okolnih mjesta.

Možda ovoga puta nećemo pronaći konačan odgovor na pitanje je li u šumi Malog Mihaljevca doista postojao Stari grad. No sigurno ćemo pronaći tragove prošlosti, upoznati vrijednu prirodnu baštinu i još jednom dokazati da su najveće priče često skrivene na mjestima pokraj kojih svakodnevno prolazimo.

preneseno s: www.emedjimurje.hr

Scroll to Top Skip to content