Istražujući kako su nastala imena mjesta u općini Sveti Juraj na Bregu, Željko Kraljić prikupio je zapise koji otkrivaju bogatu povijest toga kraja. Nazivi naselja najčešće su nastajali po starim narodnim imenima, obliku terena i prirodi koja ih okružuje, a mnogi od njih u prošlosti su prevođeni i na mađarski jezik.
Brezje je tako ime dobilo po gustim brezovim šumama, dok je Okrugli Vrh nazvan jednostavno prema zaobljenom obliku brežuljka na kojem se smjestio. Slično je i sa Zasadbregom, čije ime dolazi od sadnje voćnjaka i vinograda, pa su ga Mađari u svojim zapisima doslovno i nazvali Voćni breg.
S druge strane, naselja poput Dragoslavca, Frkanovca, Lopatinca, Malog Mihaljevca i Vučetinca nosila su imena po starim doseljenicima, osnivačima ili gospodarima imanja, poput Dragoslava, Franje, Mihajla ili Vučete. Pleškovec je pak posebno zanimljiv jer se njegovo ime tumači na dva načina: ili po nekadašnjem nadimku Pleško, ili po staroj riječi za ogoljeno, “ćelavo” brdo bez šume.
Što se tiče pretpostavke da bi Vučetinec mogao vući korijen iz riječi “vučiti” odnosno učiti, službeni povijesni izvori ipak kažu da ime dolazi od starog imena Vučeta. No, zanimljivo je što su Mađari u svojim zapisima Vučetinec nazvali Oskolahegy, što u prijevodu znači Školište ili Školske gorice. To navodi na razmišljanje je li u narodu ipak postojala neka stara priča ili predaja povezana sa školom i poučavanjem na tom brijegu.
Znate li vi kakvu dodatnu narodnu predaju ili priču o tome kako je vaše selo dobilo ime?
preneseno s: www.medjimurski.hr
objavio: B.J./Željko Kraljić
foto: Željko Kraljić