Na prvoj rudarskoj šetnji u Dragoslavcu posjetitelji su imali priliku saznati brojne zanimljivosti o rudnicima i vrstama ugljena, a posebno zanimljivo predavanje održala je profesorica Marijana Belko iz Osnovne škole Sveti Juraj na Bregu, uključena u projekt „Matematika na cesti“.
Kod rudnika u Jobovoj grabi govorila je o vrstama i nastanku ugljena, rudnicima te važnosti rudarske baštine za Međimurje. U tome su joj pomagali i učenici koji su pridržavali edukativne materijale te pokazivali primjerke kamenog ugljena i antracita.
Kako nastaje rudnik
Profesorica Belko objasnila je kako otvaranje rudnika nije jednostavan proces, već uključuje nekoliko važnih faza.
– Sve počinje istraživanjem, kada geolozi traže tragove minerala u stijenama. Nakon toga slijedi izgradnja infrastrukture, odnosno postavljanje struje, ventilacije i svega potrebnog za siguran rad rudnika. Tek tada može započeti eksploatacija, odnosno vađenje rude miniranjem ili strojevima – pojasnila je.
Dodala je kako se nakon vađenja rude provodi prerada tijekom koje se korisni materijal odvaja od jalovine, odnosno beskorisne stijene.
– Danas moderni zakoni zahtijevaju i sanaciju prostora nakon zatvaranja rudnika pa se okoliš vraća u prvobitno stanje ili se prenamjenjuje u jezera, parkove i druge sadržaje – rekla je Marijana Belko.
Proces nastanka ugljena traje milijunima godina
Govoreći o nastanku ugljena, objasnila je kako taj proces traje stotinama milijuna godina i odvija se postupno kroz više faza.
– Sve počinje akumulacijom biljnih ostataka u močvarama. Biljni materijal se taloži na dnu te nastaje treset, što je prva faza raspadanja biljaka. Treset se i danas koristi kao gorivo ili u hortikulturi – rekla je.
Istaknula je kako se daljnjim sabijanjem kroz duga geološka razdoblja stvara lignit, odnosno „najmlađi“ ugljen kakav se vadio upravo u Dragoslavcu.
– Lignit ima visok postotak vlage i manju energetsku vrijednost. Daljnjim procesima nastaju smeđi i kameni ugljen, dok je antracit najstariji i najkvalitetniji ugljen, gotovo čisti ugljik s vrlo visokom energetskom vrijednošću – objasnila je profesorica.
Ugljen je obilježio razvoj Međimurja
Tijekom predavanja govorilo se i o važnosti ugljena kroz povijest.
– Ugljen je bio pokretač Prve industrijske revolucije zahvaljujući parnim strojevima, a i danas je jedan od glavnih izvora električne energije u svijetu. Međutim, njegovo izgaranje oslobađa velike količine ugljikova dioksida i drugih štetnih plinova pa mnoge države postupno prelaze na obnovljive izvore energije poput sunca i vjetra – istaknula je Belko.
Posebno je naglasila kako se u Međimurju uglavnom vadio lignit koji je bio izuzetno važan nakon ratova, kada su plin i nafta bili teško dostupni.
– Iako je lignit najslabija vrsta ugljena, bio je ključan za razvoj ovog kraja. Rudari u Murskom Središću, Peklenici i Dragoslavcu radili su u vrlo teškim uvjetima, u vlazi i uskim kanalima, kako bi osigurali ovu sirovinu za kućanstva i manje industrijske pogone – rekla je.
Dodala je i kako su se jedini pravi rudnici kamenog ugljena i antracita u Hrvatskoj nalazili u Istri, ponajviše u Raši i Labinu, gdje se ugljen koristio za brodove i potrebe teške industrije.
Na kraju je podsjetila kako su se ugljenokopi u Hrvatskoj zbog nerentabilnosti uglavnom zatvorili od druge polovice 1960-ih do prve polovice 1970-ih godina.
preneseno s: www.mnovine.hr
objavila/foto: Kristina Kobal