Mještani upozoravaju na probleme uz potok Goričica u Lopatincu – od otpada i zapuštenih objekata do neugodnih mirisa i kanalizacijskih problema.
Otpad, propala hala, srušena kuća, kanalizacija i ‘miomirisi’ uz brdski potočić
Nasred Ulice Vladimira Nazora u Lopatincu nalazi se kotlina potoka Goričica, vodotoka koji puni retenciju Jegerseg, prolazi kroz Slakovec te se nadomak Ksajpe pretvara u kanal Lateralac. Ova kotlina ima sve bogom dane preduvjete da bude pravi mali raj na zemlji, no češće je ono drugo.
Još jednom je mještane uznemirio prizor kod zelenog otoka u raskrižju s Prvomajskom ulicom, tik do Goričice i dječjeg igrališta. Ovdje se mogu odložiti staklo i tekstil, ali prije nekoliko dana, ili noći, nesavjesni pojedinci ostavili su gomilu raznovrsnog otpada. U oči je upadao građevinski otpad, vreće sa stiroporom, kante s bojom ili nečim sličnim…
Tim povodom obišli smo lokaciju i razgovarali s upućenom osobom. Damir Babić s obitelji živi ponad Goričice, na početku uspona na Kiš-breg. Ovdje je gotovo cijeli život. Odrastao je nešto više na brijegu, a potom se vratio na “staru domovinu” i sagradio novu kuću. Počeli smo o zelenom otoku, a potom smo popričali o svemu što se događa u kotlini.
Stalno je ovako
“Prije nekoliko noći netko je ostavio mnogo smeća pored kontejnera. Stalno sam u šetnji pa sam ujutro opazio ružan prizor. Stalno je ovako, vidjeli smo to već mnogo puta. Svega je tu bilo, a najgore su bile vreće s građevinskim otpadom kojima je obložio kontejner za tekstil. Ljudi su bezobrazni, dovezu boce, ali ih ostave pored kontejnera. Ostavljali su i stare drvene prozore sa staklom. Nasreću, baš jutros, prije nego li ste naišli, koncesionar za otpad je sve odvezao. Sva sreća pa su htjeli to pokupiti. Inače, bio je tu i spremnik za metal, ali netko ga je svojevremeno jednostavno odvezao!” – ispričao nam je susjed Babić.
Potom smo proširili priču. Imao je nekada u blizini, na brijegu, i grunt s vikendicom. Svojevremeno ju je morao prodati. Danas mu je pomalo žao. Da ju tada nije prodao, kaže kako bi danas vjerojatno već živio tamo, napustio bi ovu lokaciju.
“Naravno, prvo u oči upada Piramida. Svi znaju za nju, riječ je o velikom pogonu koji je već duže zapušten. Djeca su razbijala staklo, neki su i potpaljivali, a bilo je raznih boca u njoj. Nikad ne znaš što je točno u njima. Okupljale su se lisice, u velikom broju. U mraku bi svijetlile oči cijelom čoporu, neki su bili u strahu. Poznata je i priča o velikoj količini otpada, nekakve mljevene plastike i gume. Ona je ostala za tvrtkom koja je nakon propasti objekta unajmila njegov dio” – morali smo se svakako dotaknuti čuvene Piramide.
Nadaju se uređenju
Piramida je nagrdila kotlinu Goričice. Napravljena je uz potok koji je uz nju zacijevljen, uklonjen pogledu. Piramida danas, pošto ne radi, nije problem, nastavlja Babić, osim što je nelijepa… Poznato je i da ju je kupila tvrtka koja se bavi solarnom energijom te se stoga susjedi nadaju da dolaze bolji dani i da će oni urediti ono što su zatekli i ukloniti taj otpad oko kojega se navodno još vode sporovi. Kako doznajemo i iz daljine opažamo, kupili su nove vreće i u njih prebacuju taj otpad iz starih koje su se raspale te ga smještaju van na betonirani plato. Još treba pronaći tko će ga zbrinuti…
Gledamo naokolo po kotlini te uočavamo i druge detalje. Obližnja farma, da tako kažemo, baš i ne opaja mirisima. Potom je tu stara kuća koja se urušila. Babić kaže kako je problem i s kanalizacijom. Naime, mnogi su na sustav spojili i oborinske vode. Kada su kiše, kanalizacijski šahtovi iskaču iz ceste na najnižoj točki, uz potok. Svojevremeno je netko razbio kotač na vozilu naletjevši na otvoreni šaht. Poslije je to konstrukcijski dorađeno.
Propuštene prilike
“Mnogo toga ovdje kvari kvalitetu života. U nekim prijašnjim vremenima je propuštena prilika da ovo bude lijepo mjesto, mali raj. Goričica je imala pravi klanac. Bio je možda i pet metara dubok, kombi se iz njega nije vidio kad je sletio. Preko nje vodio je zidani most. Preko mosta je potom napravljena cesta, on se danas nalazi ispod nje. Uglavnom, tamo pored gdje je parkiralište nekada smo imali seoske igre mjesnog odbora. Htjeli smo ovdje urediti i društveni dom, dobiti jedno centralno, zeleno mjesto okupljanja Lopatinca, kakvo nemamo. No to se nije dogodilo, a da se je, onda ne bismo ni Piramidu imali” – žali Babić za prilikama koje su propuštene u prošlosti i mora se miriti sa stanjem kakvo je danas.
Za kraj, prisjetili smo se i 2008. godine kada se srušio toranj obližnje crkve sv. Jurja u Lopatincu. Babić kaže kako je nekoliko dana ranije bio na gradilištu.
“Kada sam vidio kako su, radeći hidroizolaciju otkopali sve oko crkve, upozorio sam sina izvođača radova. Vidio sam da su zbog planiranog betoniranja skinuli sve papuče zidova u kutevima. Odvratio mi je: “Vi delajte svoga posla, a mi budemo svojega”. Ja tako nešto ne bih na kući napravio. Nekoliko dana poslije toranj se srušio. Dobro da ga tada nisam zatekao na mjestu nesreće” – prisjetio se Damir Babić.
Stalno se nađe neki idiot!
“Svaki tjedan dođe neki novi idiot i ostavi razni otpad na tom zelenom otoku. Gume, školjke, televizori, prozori, kante s bojom… Koncesionar je to odvezao, a mi ćemo danas još pomesti plato koji smo baš zbog takvih stvari izbetonirali. Svaka tri mjeseca imamo reciklažno dvorište za boje, lakove, zauljene krpe, ali nema pomoći. Pričao sam sa Štefom Perkom (predsjednik mjesnog odbora Lopatinec) što napraviti. Preseliti ili ukloniti? Ako uklonimo, završit će u šumi ili potoku, a isto će se dogoditi ako postavimo videonadzor. Uglavnom, razmišljamo o uređenju reciklažnog dvorišta u proširenju zone u Brezju, no morat će biti ograđeno i imati radno vrijeme. A gdje je spremnik za metal? Nisam ni znao, bio je, valjda ga je netko odvezao” – kaže Anđelko Nagrajsalović, načelnik Općine Sveti Juraj na Bregu.
prenesno s: www.emedjimurje.hr
objavio/foto: Izak Vrtarić