Dobrodošli u najljepšu općinu na brežuljku, općinu Sveti Juraj na Bregu. Pridruži se i ti stvaranju najzanimljivije web stranice te nam pošalji svoju vijest ili zanimljivost pa možda baš tvoju riječ vide brojni svakodnevni posjetitelji.
Dani Vinka Kosa
U okviru “Dana Vinka Kosa” u župi Sveti Juraj na Bregu održan je u četvrtak 24. travnja znanstveni skup posvećen životu i književnom stvaralaštvu domaćeg sina i pjesnika “slomljenog pera i nepoznata groba” u povodu ovogodišnje 100. obljetnice njegova rođenja u mjestu Vučetinec na području ove gornjomeđimurske župe.
Na poticaj župe Sveti Juraj na Bregu simpozij su priredili ogranak Matice hrvatske u Čakovcu te Društvo hrvatskih književnika – Ogranak Čakovec-Varaždin, a izlagalo je desetak uvaženih predavača koji su nastojali osvijetliti njegov lik i djelo koji su desetljećima bili prešućivani budući da mu je životni put završio u cvijetu mladosti na hrvatskom križnom putu u okolici Bleiburga.
Okupljene na znanstvenom skupu pozdravili su, između ostalih, predsjednik čakovečke Matice hrvatske prof. dr. Stjepan Hranjec i domaći župnik vlč. Ivica Puškadija koji je podsjetio da je župa cijelu ovu godinu posvetila Vinku Kosu sa željom da se nikada ne dogodi zaborav onih koji su svome zavičaju dali toliko mnogo. Zaželio je da im simpozij posvijesti lik Vinka Kosa, kako bi uistinu podrobnije upoznali i znali još više cijeniti jednog «svoje gore lista».
Otvarajući znanstveni skup, varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak istaknuo je kako je korisno obilježavati obljetnice osobito onih ljudi koji su dugo godina bili prešućivani. Podsjetio je da se u proljetnim mjesecima na kraju II. svjetskog rata 1945. godine dogodio jedan od najvećih zločina nad hrvatskim narodom, ali se on događao i desetljećima nakon toga jer ubijene osobe ne samo da su bile prešućivane, nego se namjerno želio zatrti spomen na njih kako bi se ubilo sve duhovno što su oni činili i nosili u sebi, kao što je to nosio i pjesnik Vinko Kos, ali i mnogi drugi koji su bili bogati duhom i koji bi svom hrvatskom narodu podarili još puno duhovnog i kulturnog bogatstva. Ovakvi skupovi su zato i te kako potrebni da bismo na svjetlo dana iznijeli ljude koji su bili spriječeni razvijati bogatstvo svoga duha. Možemo reći da se prije gotovo 70 godina stoga dogodio, ne samo genocid, nego i kulturocid jer je hrvatski narod ostao bez mnogih dobara i ljudi kulture, naglasio je biskup Mrzljak.
U prvom izlaganju predavačica Katarina Bajuk govorila je o Vinku Kosu kao pjesniku svjetlosti, ljubavi i dobrote te se osvrnula na njegov životopis. Istaknula je da je bio vrstan umjetnik riječi kojem se nije ostvarila želja da bude pokopan u međimurskoj zemljici, ali si je svojim književnim djelom, čovječnošću, poštenjem, osjetljivošću za ljudske patnje, te ljubavlju prema zavičaju i domovini podigao spomenik kojeg najprije treba čuvati u sredini iz koje je potekao. U svoje stihove utkao je svoj odnos prema životu i sve što je volio, razmišljao i proživljavao; oni su krajolik njegovog zavičaja i njegove duše, naglašeno je. Na skupu su izneseni i radovi akademika Tonka Maroevića, prof. dr. sc. Vladimira Lončarevića, prof. dr. sc. Vinka Brešića, doc. dr. sc. Daniela Mikulaca, akademika Josipa Bratulića, prof. dr. sc. Stjepana Hranjeca, prof. dr. sc. Jože Skoka i Ive Kutnjaka koji su podrobno analizirali život i stvaralaštvo Vinka Kosa, za kojeg je još predsjednik Matice hrvatske Čakovec prof. dr. Zvonimir Bartolić zapisao da je bio “pravi psalmist, pjesnik šutnja i šapata, pjesnik sjena i mira, pjesnik samoće, molitve i nade, pjesnik tišine i tihe glazbe, glazbenik, nedostižan na glazbalu hrvatskoga jezika.”
Simpozij je bio obogaćen prigodnim glazbeno-poetskim recitalom u izvođenju akademske glazbenice Lade Kos – mlađe Vinkove kćeri i dramske umjetnice Lele Margitić.
Dan ranije, na sam župni blagdan sv. Jurja i početak “Dana Vinka Kosa”, u srijedu 23. travnja misno slavlje u župnoj crkvi sv. Jurja mč. predvodio je vlč. Stjepan Šprajc, domaći sin, župnik u Sesvetama kraj Bjelovara. U starom župnom dvoru otvorena je izložba o Vinku Kosu, koju je o svome ocu pripremila i postavila prof. emeritus Vera Kos-Paliska, akad. slikarica, a izloženi su i radovi učenika mjesne Osnovne škole koji su se riječju i perom osvrnuli na život toga pjesnika i domoljuba.
U okviru “Dana Vinka Kosa” priređeni su i glazbeno-poetski recital u izvođenju akademske glazbenice Lade Kos i dramske umjetnice Lele Margitić, župnih pjevačkih zborova i učenika OŠ Sveti Juraj na Bregu, IV. međunarodni filatelistički seminar s predstavljanjem prigodne dopisnice i pečata, te izložba posvećena papi Ivanu Pavlu II. u povodu njegova proglašenja svetim.
Vinko Kos rođen je u Vučetincu 10. srpnja 1914. godine. Nakon završetka pučke škole u Svetom Jurju na Bregu, primljen je u konvikt varaždinskih kapucina, pohađajući istodobno varaždinsku Franjevačku gimnaziju, a kasnije i Bogosloviju u Škofjoj Loki u Sloveniji. Zanesen književnim stvaralaštvom, napušta studij bogoslovije i kasnije upisuje studij hrvatskoga i njemačkog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je surađivao i uređivao u nizu časopisa i listova. Književnim radom počeo se baviti još u mladosti, napisao je niz djela domoljubne, duhovne i dječje tematike na štokavskom i kajkavskom narječju, a na poticaj nadbiskupa Alojzija Stepinca počeo se baviti pedagoškim radom, osobito sa siromašnom djecom te je bio osnivač Dječjega grada u Zagrebu. Vjenčao se s Marijom Petreé D’ Artagnan 1941. godine u Zagrebu. Nestao je i neznano stradao u svibnju 1945. godine u blizini Klagenfurta zbog torture na hrvatskom križnom putu u naponu svoga stvaralaštva, u 31. godini života.
Po svjedočanstvu pokojnog književnika Stanka Dominića, Vinko Kos želio je izbjeći srbopartizanski smrtonosni zagrljaj, te se pretpostavlja da je nakon bijega umro od tifusa u jednoj seoskoj staji u blizini Celovca. Kada je nestao na Bleiburgu, kćeri su mu imale dvije godine i šest mjeseci. Vera je završila studij slikarstva na Likovnoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, a Lada studij violine na Glazbenoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Vinko Kos u komunističkom sustavu desetljećima je bio prešućivan zbog duboko religiozne poezije i proze, a na spomenu njegova života i stvaralaštva u hrvatskom društvu osobito su radile Katolička Crkva i Matica hrvatska Čakovec koja je izdala sabrana djela iz njegovih zbirki pjesama, te postavila spomen-ploču na mjestu njegove rodne kuće, a prigodan program u Godini Vinka Kosa održat će se i 10. srpnja, odnosno na samu 100. obljetnicu njegova rođenja.
Jasminka Bakoš-Kocijan
preneseno s: www.zupa-svetijurajnabregu.com
