Dobrodošli u najljepšu općinu na brežuljku, općinu Sveti Juraj na Bregu. Pridruži se i ti stvaranju najzanimljivije web stranice te nam pošalji svoju vijest ili zanimljivost pa možda baš tvoju riječ vide brojni svakodnevni posjetitelji.
O Općini Sveti Juraj na Bregu
Općina Sveti Juraj na Bregu prema zemljopisnom obilježju pripada rubnom južnom i jugoistočnom dijelu Gornjeg Međimurja. Površina Općine iznosi 30,17 km2. Reljefom prevladavaju blage padine i zaravni u južnom i istočnom dijelu Općine, dok se prema sjeveru pružaju strmije padine.
Zemljopis
Atraktivnost i pitoresknost krajobraza (razvedena konfiguracija terena), šumovitih predjela, atraktivne vizure (posebno one u smjeru juga) privlačan su element u odabiru prostora za stanovanje lokalnog pa i doseljenog stanovništva u ovo područje, što je i ujedno direktna posljedica konstantnog rasta broja stanovništva. Sveti Juraj na Bregu jedna je od najgušće naseljenih općina u Međimurskoj županiji sa 164,3 st/km2 a sastoji se od devet mjesta i graniči sa još sedam međimurskih Općina. Ime je dobila po poznatom kršćanskom mučeniku Svetom Jurju koji je prikazan i na grbu Općine.
Stanovništvo
| Naselje | Broj stanovnika |
|---|---|
| Brezje | 765 |
| Dragoslavec | 460 |
| Frkanovec | 328 |
| Lopatinec | 947 |
| Mali Mihaljevec | 454 |
| Okrugli vrh | 395 |
| Pleškovec | 451 |
| Vučetinec | 585 |
| Zasadbreg | 893 |
Spomenici i znamenitosti
Leptiri livadni plavci iz roda Maculinea na području Općine Sv. Juraj na Bregu
Na području Općine Sv. Juraj na Bregu nalazi se deset poznatih nalazišta rijetkih leptira livadnih plavaca; velikog livadnog plavca (Maculinea teleius Brgstr.) i zagasitog livadnog plavca (Maculinea nausithous Brgstr). Obje su vrste na listi od devet najugroženijih vrsta leptira u Europi i pod stalnim su nadzorom znanstvenika. U europskim su razmjerima izuzetno rijetke livade na kojima žive i veliki i zagasiti livadni plavac. Iz navedenih razloga potrebno je sačuvati ovo biološko bogatstvo našega kraja. Najveće nalazište - livade Bedekovićeve Grabe imaju status spomenika prirode.
Uvjeti koji su potrebni za preživljavanje livadnih plavaca na određenom livadnom staništu su slijedeći:
- dovoljna prisutnost biljke velike krvare ili črnoglavca (Sanguisorba officinalis L.), čijim se cvatovima hrane odrasli leptiri i gusjenice, te na njih polažu jajašca,<
- dovoljna prisutnost crvenih livadnih mrava iz roda Myrmica u čijim mravinjacima prezimljuju gusjenice livadnih plavaca,
- za opstanak hranidbene biljke velike krvare i livadih mrava potrebno je održavati livade košnjom.
Preporuke vlasnicima livadnih parcela koje su stanište livadnih plavaca su slijedeće:
- prestati preoravati postojeće livadne parcele,
- livadu kositi u tradicionalno vrijeme kojem su leptiri prilagodili životni ciklus – sijeno u svibnju, otava poslije 15. kolovoza,
- godišnje ostaviti poneku livadnu parcelu nepokošenu,
- spriječiti onečišćenje vode, zraka i tla umjetnim gnojivima, pesticidima i kanalizacijom,<
- spriječti isušivanje vlažnih livada.
Livadni plavci su se u našem kraju održali do danas samo zahvaljujući vrijednim poljoprivrednicima koji na tradicionalan način gospodare vlažnim livadama košanicama.
Period leta odraslih leptira je od početka srpnja do kraja kolovoza kada možemo uživati u njihovoj jedinstvenoj ljepoti.
Željka Kadi, prof.