Od 428 općina, samo 31 bilježi pozitivan prirodni prirast

DEMOGRAFIJA Podaci DZS-a ilustriraju katastrofalnu demografsku sliku Hrvatske

Dvije općine koje su na samom vrhu popisa po prirodnom prirastu Podstrana kod Splita (+58) i Viškovo, ponad Rijeke (+49), koje su privukle mlađe stanovništvo nižim cijenama nekretnina i mogućnošću rada u tim velikim gradovima. Slijede Župa Dubrovačka, te pet općina u Međimurju (Pribislavec, Nedelišće, Orehovica, Mala Subotica i Sveti Juraj na Bregu).

Od 428 općina u Hrvatskoj, svega 31 u prošloj je godini zabilježila pozitivan prirodni prirast, što dovoljno govori o tome u kakvoj se Hrvatska demografskoj situaciji nalazi. Situacija nije bolja ni u gradovima, pozitivne brojke bilježi ih tek devet (!), mada oni uglavnom imaju više financijskih kapaciteta za pronatalitetne mjere i veću mogućnost nalaženja posla za stanovnike. Županije, pak, redom bilježe negativne rezultate.

Upravo zato što znamo razmjere demografske katastrofe u zemlji iz koje mladi ljudi koji su tek osnovali ili će tek osnovati obitelji masovno odlaze, zbog čega je broj rođenih u odnosu na broj umrlih u cijeloj državi sve više negativan, kada negdje vidimo pozitivan trend, moramo se zapitati kako se on dogodio i mogu li i drugi učiniti slično ne bi li zadržali ili privukli mlade i preokrenuli trend. Nakon što smo istražili kakva je situacija u gradovima, analizirali smo trendove i općinama.

Tako su dvije općine koje su na samom vrhu popisa po prirodnom prirastu Podstrana kod Splita (+58) i Viškovo, ponad Rijeke (+49), koje su privukle mlađe stanovništvo nižim cijenama nekretnina i mogućnošću rada u tim velikim gradovima. Slijede Župa Dubrovačka, te pet općina u Međimurju (Pribislavec, Nedelišće, Orehovica, Mala Subotica i Sveti Juraj na Bregu).

Kao i prve dvije, tako i općina koja je na trećem mjestu po prirodnom prirastu, Župa Dubrovačka, stalan porast broja stanovnika posljednjih godina ne može pripisati samo prirodnom prirastu, već i doseljavanju. Naime i kod te je općine izražen efekt blizine velikog grada.

Kako nam je rekao pročelnik jedinstvenog upravnog odjela općine, Jure Marić, procjenjuje se da je razlog tome niža cijena nekretnina u Župi Dubrovačkoj u odnosu na Grad Dubrovnik, te potreba za radnom snagom, zbog čega se mladi ljudi odlučuju na doseljavanje u Župu. Prema podacima koje nam je dostavio Marić, broj korisnika potpora za novorođenčad ipak se proteklih godina smanjuje, iako je po dobnoj strukturi i indeksu starenja stanovništva Župa Dubrovačka u daleko boljoj situaciji od svoje Županije i Hrvatske u cjelini – indeks starenja (postotni udio osoba starijih od 60 godina u odnosu na one do 19 godina) u Župi je 69 posto, dok je u Županiji 109 posto, a u Hrvatskoj 115. Inače, smatra se da kada indeks prijeđe 40 posto, da stanovništvo stari.

U prvih su deset još i Škabrnja, poznata po stradanju u Domovinskom ratu, te općina Malinska (Malinska-Dubašnica), na otoku Krku, koje su u specifičnoj situaciji zbog čega smo porazgovarali s njihovim čelnicima, Nediljkom Bubnjarom iz Škabrnje i Antonom Kraljićem iz Malinske.

Nediljko Bubnjar, načelnik općine Škabrnja u zadarskom zaleđu koja je teško stradala u Domovinskom ratu, kaže da se ne može hvaliti ničim specifičnim. I oni, kao i mnoge druge jedinice lokalne samouprave pomažu i financiraju pronatalitetne mjere, no on razlog tome da se ljudi vraćaju i osnivaju obitelji i rađaju djecu u Škabrnji vidi upravo u stradanju za vrijeme rata. Ono je, kaže u razgovoru za načelnik.hr, pojačalo ljubav prema ostanku.

„Mjesto je bilo porušeno, no kuće su se obnovile i ljudi se prirodno žele vratiti i raditi na svome, a selo se trudi razvijati sadržaje za svoje stanovnike“, rekao nam je Bubnjar. Dobar broj mještana zaposlen je u Zadru, koji nije daleko, no i u općini su ljudi poduzetni, ima dosta obrta i firmi, kaže općinski načelnik, a posao ljudima daje sigurnost da zasnivaju obitelji.

Anton Kraljić iz Malinske, pak, kaže kako je prirodni prirast u 2017. godini „slučajan“, u 2016. godini imali su, kaže, pad. No, njegova je općina u specifičnoj situaciji jer se u nju doseljavaju ljudi iz drugih krajeva Hrvatske. Turizam se razvija, plaće su sve bolje i ljudi dolaze i ostaju. Kako u turističkim djelatnostima nedostaje kuhara i konobara, primjerice, tako u komunalnom sektoru Malinska muku muči jer im za 5000 kuna nitko neće raditi, požalio se načelnik Kraljić.

Nedostaje im odgajatelja u vrtićima, logopeda, a posebno i čistačica – samo su im hoteli Valamar preoteli ljude kada su obećali minimalne plaće od 5000 kuna, što je puno više nego što općina može plaćati. Inače, Malinska-Dubašnica za prvo dijete u obitelji kao pomoć daje 4000 kuna, za drugo 7000, za treće 12.000, četvrto, 18.000, a peto 25.000, što olakšava obiteljima koje bi htjele imati više djece odluku da povećaju svoje obitelji, rekao je za načelnik.hr Kraljić, ističući da se ista pomoć daje i ako se netko odluči posvojiti dijete. Prošle je godine, inače, pušten u rad novi vrtić i odmah se povećao broj upisane djece, a broj jasličkih skupina povećat će se na početku nove školske godine. Roditelji plaćaju trećinu ekonomske cijene, 600 kuna. Zanimljivo je napomenuti da je Malinska provela anketu o zainteresiranosti za eventualnu gradnju POS zgrade, no interes je, rekao nam je Kraljić, bio mali. Većina ljudi želi uzeti kredit i sagraditi nešto svoje, zaključuje. (načelnik.hr/ Dalibor Dobrić)

preneseno s: www.nacelnik.hr

 



aktualno

Dobrodošli u najljepšu općinu na brežuljku, općinu Sveti Juraj na Bregu. Pridruži se i ti stvaranju najzanimljivije web stranice te nam pošalji svoju vijest ili zanimljivost pa možda baš tvoju riječ vide brojni svakodnevni posjetitelji.