Dobrodošli u najljepšu općinu na brežuljku, općinu Sveti Juraj na Bregu. Pridruži se i ti stvaranju najzanimljivije web stranice te nam pošalji svoju vijest ili zanimljivost pa možda baš tvoju riječ vide brojni svakodnevni posjetitelji.
Pronađena nova najviša točka u Međimurju
Ovih je dana opet dokazano kako pristup znanstvenim istraživanjima mora biti interdisciplinaran. Znanstvenici s područja geografije, geodezije, geoinformatike, geologije i jezikoslovlja svojim su istraživanjima opovrgnuli desetljećima staru (a možda i stariju) rečenicu/podatak: Mohokos je najviši vrh Međimurja.
Doc. dr. sc. Ines Virč, onomastičarka i dijalektologinja, sustavno prikuplja toponimijsku građu terenskim istraživanjima u Međimurju, ali u radu u obzir uzima i podatke prikupljene u relevantnim državnim tijelima. Iako je onomastika u prvom redu jezikoslovna disciplina, sustavna su toponomastička istraživanja nemoguća bez dobroga poznavanja povijesnoga, zemljopisnog i društvenoga konteksta u kojem pojedino ime nastaje. Stoga u znanstvenim radovima često opisuje i zemljopisni položaj, odnosno prirodnogeografske osobitosti Međimurja.
U svim istraživanjima gornjomeđimurske toponimije, polazište je postojeća dostupna onomastička literatura te stručni i znanstveni radovi objavljeni u različitim publikacijama i na mrežnim stranicama. Također, građa se zapisuje i na terenu, točnije, u svakom se naselju ispunjava Upitnik za onomastiku, tj. dio upitnika koji se odnosi na toponimiju.
Terenskim istraživanjem u naselju Pleškovec, zahvaljujući gospodinu Antunu Čurinu, zabilježeni su vrijedni oronimi, ali i podaci vezani uz područje Općine Sveti Juraj na Bregu. Prilikom ubikacije, najprije se raspravljalo u kojem je naselju Mohokos (u Vučetincu ili Dragoslavcu ili Pleškovcu), a nakon toga uslijedilo je pitanje koji je od svih spomenutih oronima viši. Naime, gospodin Čurin živo se sjeća očevih riječi iz djetinjstva, događaja na tom području u vrijeme II. svjetskog rata, ali i, kako ih on naziva, ruskih vojnih napa na kojima Mohokos nije bio zabilježen kao najviši vrh.
Pa ako nije Mohokos, koji je onda viši, tj. najviši vrh/brijeg u Međimurju? Je li to uistinu Cimermanov brijeg?
Odgovor na postavljeno pitanje dali su djelatnici tvrtke Geo-Gauss d. o. o.: dipl. ing. geod. Jeronim Moharić te Ivana Puklavec i Karlo Ćosić, magistri geodezije i geoinformatike. Izradili su 3D model reljefa istraživanoga područja Međimurja te su analizom ustanovili nekoliko visinski istaknutih lokacija (vidi Prilog 1).
Na tim su točkama obavljena terenska mjerenja te je utvrđeno kako su čak dvije lokacije više od, do ovih istraživanja, službeno najvišega vrha Međimurja, tj. Mohokosa. Prva je, najviša, na Cimermanovom brijegu i iznosi 345,03 m te se nalazi 500 m u smjeru zapad-sjeverozapad u naselju Dragoslavec na međi između posjeda Dobošić Davora i Kropek Dragutina.
U istom se naselju nalazi još jedna lokacija, udaljena približno 900 metara od Mohokosa, viša 60-tak centimetara. Dakle, ovom je analizom i terenskim mjerenjima potvrđeno kako Mohokos nije najviša točka u Međimurju.
Samo terensko određivanje i računanje položaja i visina predmetnih lokacija obavili su mladi stručnjaci tvrtke Geo-gauss d. o. o. Ivana Puklavec i Karlo Ćosić, magistri geodezije i geoinformatike. Terenski su radovi obavljeni GNSS metodom satelitskoga određivanja položaja i visina te korištenjem hrvatskoga pozicijskog sustava CROPOS, a dobiveni rezultati iskazani su u centimetarskoj točnosti.
Koordinate položaja najvišega mjerenog vrha u Gauss-krügerovom koordinatnom sustavu su Y=5 604 674,71, X=5 146 682,37 H=345,03, a elipsoidne koordinate položaja u ETRS89 koordinatnom sustavu su φ= 46° 27′ 21.94695”, λ=16° 21′ 28.29558”.
Geomorfološki razvoj područja (Mihaela Mesarić)
Prostor Međimurja dio je mezogeomorfološke regije nizine Drave i Mure s Međimurskim pobrđem. Međimurske gorice su izdignute tijekom srednjega i mlađega pleistocena te holocena. Nekadašnji niz paleopotolina (Murska, Dravska itd.) dijelom je izdignut te nastaju okolna pobrđa te Međimurske gorice, na kojima otada prevladavaju padinski (kliženje, puženje, spiranje, jaruženje i dr.) i erozijski procesi (npr. potočna erozija) s razvojem odgovarajućih reljefnih oblika. S obzirom na položaj nove najviše točke Međimurja (i blizinu rudnika), nije isključivo da je u prošlosti razlika u visini, u odnosu na Mohokos, bila i veća.
Ime Mohokos – zagonetka? (Ines Virč)
Etimologija imena Mohokos još uvijek je nejasna. O njoj se podosta raspravljalo na stručno-znanstvenom skupu Na bregima, med vodami – na tragu mitske, povijesne i duhovne baštine Gornjeg Međimurja u Štrigovi. Također, o Mohokosu je govorio i pisao i naš ugledni jezikoslovac, akademik Radoslav Katičić koji u radu Primjeri pretkršćanskih toponima u Međimurju i Hercegovini objavljenom u časopisu Kolo navodi:
„…ime najvišega vrha u Međimurju. On se zove Mohokos. To snažno asocira na ime slavenske božice Mokoši. Ako se ne može naći druga etimologija toga imena, mora se pomišljati i na to. Izvođenju imena visa Mohokos od praslavenskoga Mokošь suprotstavlja se, dakako, glasovni lik jer on pretpostavlja glasovne mijene koje, kako stvari sada stoje, nije moguće nikako tumačiti. O toj mogućnosti stoga ima smisla dalje voditi računa samo ako za to osim same sugestivnosti imena ima i drugih razloga…
…Sve ovo zapravo i nije nego poziv da se strpljivo, pomno i uporno traži uvjerljiva etimologija imena Mohokos, etimologija slavenska, mađarska ili kakva treća. Ali dok se takva etimologija ne nađe, treba ozbiljno računati i s mogućnošću da je najviši položaj u Međimurju dobio ime po velikoj slavenskoj božici Mokoši i zadržao ga do današnjeg dana u iskvarenu glasovnom liku.“ (Katičić, Radoslav. Kolo, 5, 2011.)
Danas supostoji nekoliko tvrdnji o etimologiji imena Mohokos, a s obzirom na to da je sada dokazano kako Mohokos nije najviši vrh Međimurja, vjerujemo kako će rezultati daljnjih istraživanja, arhivskih, geografskih, povijesnih i jezičnih koji se provode, uskoro biti dostupni u knjizi o međimurskoj oronimiji, autorica Mihaele Mesarić i Ines Virč.
Ovdje navodimo samo nekoliko izvora o visini Mohokosa:
Na Mohokosu se nalazi kameno obilježje s metalnom pločicom na kojoj je upisano: Najviša zemljopisna točka u Međimurju – Mohokos 344,4 m.
Na stranicama Wikipedije se navodi: Mohokos (344,4 m) je najviši vrh Međimurske županije i nalazi se u selu Vučetincu.
Na stranicama Hrvatskoga planinarskog saveza nalazimo: Najviši vrh Međimurja je Mohokos u selu Pleškovcu, visine 344 m.
Na stranicama Udruge geodeta Međimurske županije ističu: Najviši vrh Međimurja je Mohokos, 343,58 metara.
Mjerenjem je ustanovljeno kako je podatak o visini Mohokosa (343,58 m) na stranicama Udruge geodeta Međimurske županije točan i on se odnosi na podnožje kamenoga obilježja, dok se gore navedeni podatci (344,4 m) odnose na vrh kamenoga obilježja. Izmjerena visina 345,03 m na Cimermanovom brijegu odnosi se na sam teren jer ne postoji nikakvo obilježje.
preneseno s: www.emedjimurje.hr